Novi Isusov rodjendan
Prema povijesnim istrazivanjima Isus Krist nije rodjen u noci s 24. na 25. prosinac 1. godine prije Krista. Bozic koji slavimo tog datuma vjerojatno je samo simbolicno sjecanje na konkretni povijesni dogodjaj koji se odigrao nekog drugog datuma i neke druge godine. O cemu je zapravo rijec?
Rani krscani uopce nisu slavili praznik rodjenja Isusa Krista. Za njih je puno vece znacenje imao njegov cin uskrsnuca. Zbog toga se praznik Bozica kao 25. prosinca po prvi put pojavio tek 354. poslije Krista u rimskom kalendaru Chronographus Anni. Poznato je kako se od davne proslosti 25-og prosinca slavio praznik Sol invictus (nepobjedivog sunca) i da se taj datum ujedno smatrao zimskim solsticijem. Krscanski Bozic je nedvojbeno zamijenio spomenuti praznik u nastojanju da se u krscanstvo kao globalnu religiju integriraju brojni vjernici pridosli sa svih strana. Radilo se, kako stvari stoje, o uspjesnom kompromisu s vec postojecim religijama i ukorijenjenim narodnim obicajima. U stvarnosti je bilo tesko moguce da se Isus rodio upravo na taj dan jer Luka u svom evandjelju spominje pastire koji su tada na otvorenom cuvali svoju stoku. To se nikako ne bi moglo odigrati 25. prosinca zbog prevelikih hladnoca u Judeji. Zimi je stoka bila zatvarana u torove i cekao se dolazak proljeca za njezino ponovno pustanje.
I godina rodjenja Isusa Krista vise je nego upitna. Postojeca varijanta nastala je 525. godine kada je papa Ivan I naredio da se formulira kalendar crkvenih praznika. Istrazivanje koje je tada poduzeto oslonilo se na neprovjerene podatke, pa je i konacni odabir godine Isusovog rodjenja bio kriv. Vecina modernih povijesnicara rodjenje Isusa ogranicava na razdoblje do 4. godine prije Krista. Razlog tome je sto se uzima da upravo 4. godine prije Krista umire kralj Herod, za cijeg je zivota rodjen Isus. Opcenito gledajuci Matejeva i Lukina evandjelja doimlju se poprilicno neuskladjenim. Podaci koji se u njima navode o rodjenju Isusa su proturjecni, pa se ponekad moze pomisliti da ona biljeze dvije medjusobno razlicite mesijanske tradicije.
U potrazi za relevantnim podacima o Isusovom rodjenju nalazimo da se u Matejevom evandjelju spominju tri maga koji su s Istoka dosli u Judeju potaknuti pojavom nepoznate zvijezde na nebu. Najpopularnija interpretacija te Isusove zvijezde je ona da se radi o trostrukoj konjunkciji Jupitera i Saturna u zvijezdju Riba 7. godine prije Krista. Nju je zabiljezio Kepler u 16. stoljecu i potaknuo stvaranje jedne velike mitologije. O toj trostrukoj konjunkciji sirile su se svakojake netocne price. Jedna od njih je da su Jupiter i Saturn prilikom zdruzivanja sjajili vrlo jakom svjetloscu. To jednostavno nije tocno jer su uvijek bili na razdaljini od dva lunarna dijametra. Ista takva, samo jos egzaktnija, trostruka konjunkcija Jupitera i Saturna zbila se unutar zvijezdja Riba 59 godina ranije. Premda je na nebu ostavila jos upecatljiviji dojam, ipak magovima s Istoka nije palo na pamet da krenu na put do Jeruzalema.
Najzanimljivije astrolosko tumacenje rodjenja Isusa Krista dolazi nam od muslimanskog astrologa Masa Alaha. U jednom od svojih djela on opisuje dolazak Krista kao pocetak jednog vaznog razdoblja svjetske povijesti. On se nije upustio u izracunavanje tocnog Isusovog rodjenja, ali je zato nagovjestaj dolaska Krista sveo na tri konkretne astroloske situacije. Po njemu izuzetno su vazni proljetni ekvinocij prije konjunkcije Jupitera i Saturna 46. godine prije Krista, koji je oznacio stvaranje Krista, proljetni ekvinocij prije konjunkcije Jupitera i Saturna 26. godine prije Krista, koji je oznacio konkretnu Kristovu osobnost, te proljetni ekvinocij za 12. godinu prije Krista, koji je oznacio Isusovo rodjenje. Ostaje nejasnim zasto nije ostao dosljednim i za rodjenje Isusa uzeo proljetni ekvinocij neposredno prije konjunkcije Jupitera i Saturna godine 7. prije Krista.
Po staroj zidovskoj tradiciji Mesiju nagovjestva njegova zvijezda na nebu nakon cega treba pricekati dvije godine do njegovog konkretnog fizickog rodjenja. Ukoliko uzmemo da je proljetni ekvinocij 7. godine prije Krista najavio Isusov dolazak, onda postaje normalni potraziti njegovo rodjenje u Betlehemu tijekom 5. godine prije Krista. Kineski astronomi biljeze tijekom 5. godine prije Krista nebesku pojavu u podrucju zvijezdja Jarca, najvjerojatnije kometu koju su promatrali 70 dana. Djeluje logicnim da su magi nakon dvije godina cekanja uocili novi znak i zaputili se prema Judeji. Po kineskim zapisima kometa se pojavila izmedju 9. ozujka i 6. travnja, pa bi u tom razdoblju trebali potraziti i aktuelno rodjenje Isusa. Nakon sto su dosli do Heroda on ih pita kada su uocili Kristovu zvijezdu, na sto mu oni spominju najavu iz 7. godine prije Krista, najavu od prije dvije godine. Herod zbog toga naredjuje pokolj sve djece rodjene unutar te dvije godine.
Da li je moguce odrediti i tocan dan Isusovog rodjenja? Sigurno da nije, ali postujuci karte koje nam donosi Masa Alah u kojima se inzistira na proljetnim ekvinocijima i prvim stupnjevima kardinalnih znakova koji se izdizu na ascendentu, mogli bi pretpostaviti da slicna situacija treba vrijediti i za konkretno Isusovo rodjenje. Za vrijeme pojavljivanja komete koju biljeze Kinezi dogodio se i proljetni ekvinocij, pa bi mozda bilo zgodno taj dan odabrati kao kljucni. Tim vise sto se tada na nebu dogodilo i pomracenje mjeseca, sto se lijepo poklapa sa Isusovom smrcu na krizu, kada tijekom dana nastaje mrak, to jest iz Judeje se vidi potpuno pomracenje sunca. Isus bi tako bio rodjen za vrijeme pomracenja mjeseca, dok bi umro pri pomracenju sunca
Uz ovogodisnji Bozic veze se i vrlo zanimljiva koincidencija. Naime, posljednji Bozic ovoga milenija ispratit cemo uz pomracenje sunca koje ce se vidjeti s prostora Amerike. Gotovo da ne pamtimo kada se dogodila slicna situacija. Unutar astrologije pomracenja sunca oduvijek se vezu uz znacajne promjene na nivou citavog svijeta. Stapanje njihove simbolike s praznikom katolickog Bozica mozda najavljuje neka vazna duhovna previranja koja nas mogu ocekivati u nadolazecim vremenima. Biti ce zanimljivo pratiti koju ce ulogu pri tome odigrati zvanicni Vatikan.
